Kulturni zivot

ZEMALJSKI MUZEJ:

Do uspostavljanja austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini nije postojala niti jedna naučna ustanova. Godine 1885.
osnovano je Muzejsko društvo a 1888. Zemaljski muzej čija se prvobitna zgrada nalazila u gradskom
centru. Zgradu današnjeg muzeja projektovao je Karl Paržik u renesansnom stilu. Gradnja je
završena 1913. godine. Muzej danas čini više odjeljenja: za prirodne nauke, sa impresivnim
Botaničkim vrtom, odjeljenje za arheologiju i historiju te odjeljenje za etnologiju ali, premalo je
mjesta na papiru da se opiše sve što se tamo može vidjeti. Posebnu vrijednost i atrakciju muzeja čini
nedavno otvorena Hagada soba, posvećena ovom originalnom primjerku najsvetije židovske knjige.

LIKOVNA AKADEMIJA:

Po projektu arhitekte Karla Paržika, jednog od najplodnijih graditelja austro-ugarskog perioda u
Sarajevu 1898/99. godine na obali Miljacke izgrađena je Evangelistička crkva. Za nju je
karakterističan ranokršćansko-bizantski stil. Danas je u njoj smještena Akademija likovnih
umjetnosti.

NARODNO POZORISTE:

Zaceci pozorišnog života u Sarajevu javljaju se sredinom XIX stoljeća zahvaljujući brojnim putujućim družinama koje su
posjetile naš grad. Ipak preokret se desio otvaranjem zgrade Narodnog pozorišta 1921. godine, kada
je izvođenjem programa tri večeri zaredom ozvaničen početak rada te kuće. Godine 1946. započela je
svoju umjetničku djelatnost Sarajevska opera, svečanom premijerom Smetanine “Prodane
nevjeste”. Time je učinjen veliki napredak u razvijanju muzičke kulture u Bosni i Hercegovini.
Sarajevski Balet osnovan je iste godine, ali je svoju prvu samostalnu predstavu “Žetva” B.
Papandopula izveo tek 1950. godine, što je ujedno bio i početak njegovog pravog profesionalnog
postojanja. O uspjehu i napredovanju Narodnog pozorišta Sarajevo, najbolje govore učešća na
festivalima i gostovanjima u zemlji i inostranstvu, kao i mnoge nagrade i priznanja koje su dobili
njegovi umjetnici i ansambli za kvalitet svojih izvedbi. Ova kuća je, takođe, ugostila veliki broj
umjetničkih ansambla i renomiranih umjetnika iz cijelog svijeta i tako stvorila priliku da naša
publika vidi nove i drugačije interpretacije umjetničkih djela. Između ostalih, u Narodnom pozorištu
su gostovali i L. Pavaroti, H. Kareras, Z. Mehta, J. Menjuhin i mnogi drugi u svijetu priznati
umjetnici.